Božo Ljubić o izvješću Valentina Inzka

Visoki predstavnik OHR Valentin Inzko je u četvrtak, 18. svibnja, podnio redovito periodično izvješće Vijeću sigurnosti UN o Bosni i Hercegovini. Izvješće tretira mnoge događaje i odluke koje se odnose na mnoge političke subjekte, institucije i sektore u BiH  u razdoblju od prethodnog izvješća do danas.

Za potpunije očitovanje biti će potrebita detaljnija analiza, priopćio je danas predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić.

„MeÄ‘utim, ono sto smatram najvažnijim s hrvatskog stajaliÅ¡ta u ovom Izvješću, tiče se dijela koji se odnosi, kako je navedeno u Izvješću  na  ‘Ljubić case’. Iz Izvješća visokog predstavnika, razvidno je da OHR ispravno razumijeva Odluku Ustavnog suda u smislu, da Ustavni sud izrijekom traži da Izborni zakon mora osigurati legitimitet hrvatskih delegata/izaslanika u Domu naroda Federacije, a Å¡to osporene odredbe Izbornog zakona onemogućavaju. Zato ne stoje tvrdnje SDA (koje je visoki predstavnik parafrazirao u Izvješću) da se Odluka Ustavnog suda može implementirati ‘manjim intervencijama u Ustavu Federacije’, jer je Ustavni sud presudio da osporene odredbe Izbornog zakona nisu u skladu sa Ustavom BiH.“, priopćio je Ljubić.

Nadalje, visoki predstavnik u izvješću problematizira da se izbori ne bi mogli kompletirati bez izmjena Izbornog zakona sukladno Odluci Ustavnog suda.

„I treće, na samom kraju razmatranja visoki predstavnik implicira da ova Odluka Ustavnog suda zapravo ima izravan politički značaj i za implementaciju Odluke suda u Strasbourgu temeljem apelacije Sejdić-Finci odnosno izbor članova Predsjedništva BiH, uzimajući u obzir obrazloženje Ustavnog suda u kojem se jasno navodi da je ostvarenje konstitutivnosti neodvojivo od mogućnosti da svaki narod bira svoje legitimne predstavnike, u institucije Ustavom predviđene za zastupanje naroda, a Predsjedništvo BiH je svakako jedna od njih“, priopćeno je.

Ljubić ističe kako se u izvješću navodi kako „hrvatske stranke kontinuirano zagovaraju federalizaciju BiH“ što bi prema izvješću impliciralo dalju etničku podjelu zemlje, ne stoje jer su hrvatski zahtjevi za federalizacijom, na liniji rezolucija EU parlamenta s ciljem uspostave stabilne i samoodržive BiH.

„Na kraju, nameće se pitanje koja je relevantnost ovog, jednog u nizu izvješća zadnjih nekoliko godina? Relevantnost ovog izvješća će se mjeriti samo u mjeri u kojoj će oni kojima je izvješće podneseno kao i oni koji ih na terenu BiH predstavljaju djelovati na harmonizaciji ustavnog i zakonskog položaja  tri naroda u BiH koji je narušen upravo intervencija, visokih predstavnika. Izmjene Izbornog zakona na način kako su predložene od strane stranaka HNS BiH je prvi test“, priopćio je Ljubić.

Podsjetimo, Inzko je pred Vijećem sigurnosti rekao kako je Ustavni sud BiH 1. prosinca donio odluku o predmetu “Ljubić”, koji se odnosi na zahtjev sadaÅ¡njeg predsjednika Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Bože Ljubića za ocjenu ustavnosti odredbi  Izbornoga zakona BiH koji se odnose na izbor izaslanika u Domu naroda Federacije.

“Dok je predsjednik SDA (glavna boÅ¡njačka stranka) Bakir Izetbegović izrazio stajaliÅ¡te da bi trebalo usvojiti manje tehničke izmjene Izbornog zakona BiH kako bi odražavale točan tekst Ustava Federacije, predsjednik HDZ BiH (glavna hrvatska stranka) Dragan ÄŒović istaknuo je kako odredbe izbornog zakona BiH o Domu naroda Federacije se moraju usvojiti u skladu s načelima utvrÄ‘enim u “slučaju Ljubić”, te da sljedeći neizravni izbori u Domu naroda Federacije – nakon Generalnih izbora u BiH 2018. godine ne mogu biti održani bez odgovarajućih izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH”, naveo je Inzko.

Suprotna stajališta, dalje ističe, osobito između HDZ BiH i dužnosnika SDA, usredotočuju se na to hoće li se izbori za Doma naroda Federacije 2018. godine provesti ako Parlamentarna skupština BiH ne uspije izmijeniti neustavne odredbe Izbornog zakona BiH i ako Ustavni sud BiH ukine odredbe koje smatra neustavnim.

“Pitanje je još važnije s obzirom da, bez izbora u Domu naroda Federacije, bilo bi nemoguće birati izaslanike Doma naroda BiH, nemoguće izabrati članove Predsjedništva Federacije i nemoguće izabrati novu vladu Federacije nakon Izbora 2018. godine. Štoviše, gledajući na šire moguće potencijalne posljedice odluke, što se tiče provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić i Finci, Zornić i Pilav, različiti stavovi među određenim političkim dionicima su se pojavili zbog pitanja bi li načelo proporcionalne i legitimne zastupljenosti koje je Ustavni sud razvio u predmetu ‘Ljubić’ također imalo utjecaja na pravila koja se odnose na izbore članova Predsjedništva BiH”, rekao je Inzko pred Vijećem sigurnosti UN-a.

M.J.