Boravak Frank-Waltera Steinmeiera i Philipa Hammonda u Sarajevu predstavljaju njemaÄko-britanski podstrek za BiH na putu ka EU.
NjemaÄka Å¡tampa ocjenjuje da BiH nije preostalo joÅ¡ mnogo vremena.
Autor: Zorica Ilić
„To je vjerojatno naÅ¡a posljednja Å¡ansa.“ Ovako glasi tenor u medijima u BiH nakon posjete njemaÄkog i britanskog ministra vanjskih poslova Frank-Waltera Steinmeiera i Philipa Hammonda Sarajevu. I ljudi ponovo imaju nadu. Oni se raduju da NjemaÄka, Velika Britanija i time EU konaÄno ponovo upiru pogled na BiH. „Bez poticaja iz vana ovdje se neće niÅ¡ta pokrenuti.“ Ovo miÅ¡ljenje se može Äuti na ulicama od pekara, preko prodavaÄa novina do profesora i penzionera. ÄŒetiri godine stagnacije svima su doÅ¡le do kosti. OÄajanje stanovniÅ¡tva je doÅ¡lo do izražaja u proljeće 2014. godine tokom militantnih demonstracija koje ipak nije dovelo do temeljitih promjena“, ocjenjuje Tageszeitung koji navodi da Steinmeier i Hammond nisu ostavili mjesta sumnji da je ovo posljednja Å¡ansa za integraciju BiH u EU. Vremenski period koji smo ostavili je mali, rekao je Steinmeier i poruÄio: „Iskoristite priliku.“
Tageszeitung piÅ¡e da nije poznato Å¡ta su Steinmeier i Hammond rekli tokom zajedniÄkog ruÄka sa liderima politiÄkih stranaka u BiH, ali je na koncu bilo jasno da bi lideri mogli potpisati modificirani tekst memoranduma koji je u sklopu NjemaÄko-britanske inicijative za BiH. „Sigurno je sljedeće: Promjena ustava, koju svi bosanski eksperti smatraju neophodnom, nije predviÄ‘ena. Steinmeier i Hammond su već unaprijed odustali od toga da provoÄ‘enje presude Europskog suda za ljudska prava u sluÄaju Sejdić i Finci, s kojom se odugovlaÄi, postave kao preduvjet za razgovore. Kod njih se radilo o tome da dobiju pismenu izjavu stranaÄkih lidera i Älanova PredsjedniÅ¡tva BiH prije svega za poboljÅ¡anje ekonomskih uvjeta u zemlji. „Mora meÄ‘utim biti postignut mehanizam kako bi se moglo kontrolirati provoÄ‘enje reformi“, izjavio je Steinmeier. Uspjeh njemaÄko-britanske inicijative zavisiti će od toga kako će taj mehanizam izgledati“, piÅ¡e Tageszeitung.
Pomoć hrvatskim domaćinstvima
Neue Zuercher Zeitung piše o odluci hrvatske vlade o fiksiranju kursa kune prema švicarskom franku kojom su rasterećeni građani koji imaju kredite u frankama.
„Oko 60 000 hrvatskih domaćinstava, koja su podigla kredite u Å¡vicarskim frankama, mogu prodisati. Kako je obznanio premijer Zoran Milanović dugovanja će tokom naredne godine biti obraÄunata u kunama. Razlog je pad franka nakon odluke Å vicarske nacionalne banke o promjeni kursa, nakon Äega je doÅ¡lo do povećanja dugovanja. Milanović koji nije odolio populistiÄkom tonu uoÄi izbora, koji se održavaju ove godine, je rekao da sada desetine hiljada porodica mogu mirno spavati i ne moraju sa strahom pratiti promjene kursa. TroÅ¡kovi ovih upitnih mjera su odmah natovareni bankama koje u narednih 12 mjeseci moraju podnijeti promjene kursa. Predsjednik hrvatskog Udruženja bankara Zoran BohaÄek izrazio je zaÄuÄ‘enost zbog, kako je rekao, unilateralnog koraka“, piÅ¡e Neue Zuercher Zeitung.
Dodatna mobilizacija u Ukrajini
Ukrajina je izvrÅ¡ila mobilizaciju dodatnih 50 000 vojnika za borbu protiv proruskih separatista. Za list Volksstimme je to jasan signal: „Kijev želi odluku u ratu protiv separatista na istoku zemlje. ÄŒini se da je prilika povoljna. U odmetniÄkim podruÄjima vlada siromaÅ¡tvo i nevolja koje je zbog zime pojaÄano. A Rusija, kao neko ko kumuje separatistiÄkim republikama, se teÅ¡ko nosi sa borbom protiv ekonomske krize u vlastitoj zemlji.“
Westfaelische Nachrichten u konfliktu u Ukrajini vidi slijepu ulicu: „Do mirovnog plana ne dolazi i zbog toga jer Moskva tvrdokorno zastupa stav da ona nema utjecaja na pobunjenike. Å ef Kremlja Vladimir Putin vani sebe predstavlja kao nekoga ko je miroljubiv, a pri tome hladno cilja na dugoroÄnu destabilizaciju zapadnog susjeda. To nisu promijenile ni sankcije Zapada. Naprotiv. Putin se može nadati da će EU uskoro popustiti zavrtnje.“
DW
