Za predstojeće lokalne izbore prijavljena su 543 politička subjekta – od toga 333 neovisna kandidata, 129 političkih stranaka, 72 koalicije i devet listi neovisnih kandidata, objavila je BHRT.
Pokret “Stanje svijesti” je samo jedan politički subjekat od skoro 550 koji su se prijavili za predstojeće lokalne izbore u Bosni i Hercegovini.
“Ću ćeš će ćemo ćete će” je stanje uma. Ja kažem da se svi mi rodimo kao “ću, ćeš, će” isti i da u jednom trenutku svog života zastranimo i skrenemo, povuku nas pare i korupcija. Još uvijek je ostalo ljudi poštenih u ovom gradu i u državi i mi smo okupili normalne ljude po “ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će”. Kandidirali smo se za izbore, kao lista nezavisnih samostalnih kandidata”, rekao je Boban Lazić iz ovog pokreta.
Imamo sve veći broj političkih subjekata, a do sada je prijavljeno oko 550 političkih subjekta.
Od 1996. godine u Bosni i Hercegovini na sceni je cijepanje političkih stranaka, što je jedan od razloga sve većeg broja političkih subjekata na izborima.
Drugi razlog, kažu za BHRT iz Udruženja građana “Zašto ne” jeste trgovina mjestima na biračkim odborima, dok je treći razlog da neke stranke multipliciraju svoje kandidate te im je cilj rasipanje glasova. Zanimljiv je detalj da će Nezavisna lista Doboj participirati na izborima u Mostaru.
Dalio Sijah, iz Udruženja građana “Zašto ne” misli da se tu radi o stvarima više politike.
”Ne radi se o stavrima politike lokalne razine, nego se neki sporazumi između stranaka na višim razinama vlasti prenosi na lokalnu razinu, tako da bi se omogućila participacija određenim strankama iz drugog entiteta, da bi se kasnije mogle stvarati postizborne koalicije u općinskim vijećima”, kazao je Sijah.
Izlaznost na izbore, prema službenim podacima, na razini je od 50 posto. Ako se isključe učinci izbornog ižinjeringa, taj postotak je i značajno ispod. Sudjelovanje bh. dijaspore u izbornom procesu je na vrlo niskoj razini, dok je participacija mladih ljudi do 30 godina skoro katastrofična. Zaista, postavlja se pitanje uzroka velikog broja političkih subjekata.
Odgovornost je na Srediđnjem izbornom povjerenstvu, kaže profesor Miodrag Živanović, doktor filozofskih znanosti iz Banja Luke.
“Mi nemamo normalno profiliranih stranaka, niti imamo normalno profilirane politike, čak i kada je riječ o našim najvišim organima naše države”, rekao je Živanović.
U Bosni i Hercegovini, navodi BHRT, očito je sve više političkih subjekata, a sve manje glasača.
Istraživanja iz 2016. godine pokazala su da je jedna politička stranka na svakih 30 tisuća stanovnika u Bosni i Hercegovini. Ova statistika svrstava našu zemlju u sami vrh liste država s najvećim brojem stranaka po broju stanovnika, ne samo u regiji, nego i u Europi.
bljesak.info
