Novinar koji u svojoj desetljećima dugoj karijeri nikada nije slagao, koji nije krio da je hrvatski novinar, koji piÅ¡e prvenstveno za svoj narod ali nikada na Å¡tetu drugih, desetine puta optuživan, dragovoljac Domovinskog rata, vrijedan i poÅ¡ten novinar ali prije svega Äovjek samo su neki od epiteta kojima je sinoć okarakteriziran Zvonimir ÄŒilić, kolumnist, novinar, publicist, prenosi Hrvatski Medijski Servis.
Naime, u Hrvatskom domu u Bugojnu u sklopu Hrvatskog proljeća Središnje Bosne, sinoć je održana 10. po redu promocija Čilićeve knjige “Ljudi i vrijeme“.
U nešto više od sat vremena, brojni posjetitelji iz Bugojna ali i okolnih općina uživali su u kratkom podsjećanju na Čilićevu iznimno bogatu novinarsku karijeru, koja još traje ali koja je i dobrim dijelom vezana upravo za Bugojno.
Knjigu je promovirao Nikola Grubešić, županijski ministar i predsjednik Županijskog odbora HDZBIH ŽSB, bez kojega, kako je i sam autor ponovio knjiga ne bi ugledala svjetlo dana.
Ivan Sajević odliÄno se joÅ¡ jednom snaÅ¡ao u ulozi moderatora, inaÄe županijski zastupnik te voditelj Gradskog kazaliÅ¡ta mladih Vitez dok je ponajviÅ¡e s novinarsko-struÄnog aspekta o djelu priÄao i Tvrtko Milović, direktor portala Dnevnik.ba, novinar i kolumnist.
Milović je podsjetio kako je za svakog novinara iznimno teško pisat o društveno osjetljivim temama a da je Čilić svojim tekstovima ostavio neizbrisiv trag na povijest ovoga kraja. Istaknuo je kako djelo ima i enciklopedijsku vrijednost ali i potencijal za politološko štivo.
Svi promotori su joÅ¡ jednom, svatko na svoj naÄin istanuli reÄenicu koju je izgovorio Nino Raspudić na promociji u Zagrebu kazavÅ¡i kako ovu knjigu treba imati svaki hrvatski dom “jer sjećanja na pojedine ljude i dogaÄ‘aje blijedeâ€, nadovezao se GrubeÅ¡ić, “a upravo ovo Å¡tivo Äuva uspomenu na njih†kazao je.
“Mi Hrvati u BiH tražimo samo ravnopravnost i pravdu i kada bi svatko od nas ugradio po jednu Äesticu odnosno pružio svoj doprinos u hrvatskom mozaiku u BiH, perspektiva Hrvata bi bila boljaâ€, kazao je autor nakon brojnih ispriÄanih anegdota i postratnih bugojanskih iskustava.
Premda je u ovoj općini nekada živjelo 16 000 Hrvata danas ih je jedva 4 000. Brojni zloÄini i dalje nisu procesuirani a njihovi nalogodavci joÅ¡ žive i rade u Bugojnu premda su dokazi za njihovu osudu poznati pa Äak i predstavljeni u ovoj knjizi.
“Hrvatska tuga su Travnik i Bugojnoâ€, kazao je ÄŒilić uz napomenu da bugojanska knjiga joÅ¡ nije zatvorena. /HMS/