Ljubav
Hrvatski sveci zaštitnici, jedino što je ovom napaćenom narodu preostalo
Nju kao zaÅ¡titnicu imaju graÄ‘ani Zagreba, a njezin blagdan se slavi 31. svibnja, koji je ujedno i Dan grada Zagreba. Slika Majke Božje naÄ‘ena je neoÅ¡tećena nakon velikog požara koji je izbio 31. svibnja 1731. godine na Gornjem gradu, a hrvatski kardinal Franjo Kuharić Majku Božju je proglasio zaÅ¡titnicom grada Zagreba 31. svibnja 1991. godine. Tako se danas ZagrepÄani mole Majci Božjoj od Kamenitih vrata da im ‘skine’ Bandića s vrata. Molitve zasad ne uspijevaju.
Sveti Kvirin, zaštitnik Siska i Krka
Biskup u Sisciji, osuÄ‘en na smrt jer se nije htio odreći svoje vjere; vezali su mu mlinski kamen za vrat i bacili ga u rijeku Sibaris. Njegove posljednje rijeÄi bile su: – Sad tek u pravom smislu izvrÅ¡ujem svoju svećeniÄku službu, kad ću samoga sebe prinijeti za žrtvu Bogu.
ZagrebaÄki biskup Petar 1627. godine naziva Svetog Kvirina ‘prvim zagrebaÄkim biskupom’ , jer je ZagrebaÄka biskupija smatrana nasljednicomnekadaÅ¡nje SisaÄke biskupije. Od propasti sisaÄke željezare jedina utjeha tamoÅ¡njim graÄ‘anima ostao je upravo Sveti Kvirin.
Sveti Mihovil, zaštitnik Šibenika
Ovaj arkanÄ‘eo, koji je prikazan kao ratnik u oklopu i s maÄem u ruci, osim Å ibenika je zaÅ¡titnik policajaca, vojnika, padobranaca, borbenih pilota i radiologa. Njegov blagdan slavi se 29. rujna uz molitvu koja se upotrebljava kao zaÅ¡tita od zlih duhova. Ta molitva je jedina egzorcistiÄka molitva koja je danas u uporai laicima uz dopuÅ¡tenje RimokatoliÄke Crkve. Zanimljivo je da Svetog Mihovila podjednako Å¡tuju i židovi i kršćani i muslimani.
Ime mu potjeÄe iz hebrejskog ‘Mi ha el’ Å¡to znaÄi ‘Tko je kao Bog.
Sveti Vlaho, zaštitnik grada Dubrovnika
Dan Svetog Vlahe slavi se 3. veljaÄe te neprekidno obilježava od 972. godine.
Prema legendi Sveti Vlaho javio se plebejcu Stojku, dok je noću molio u crkvi Svetog Stjepana i naložio mu da obavijesti Senat o namjeri MleÄana da napadnu grad te da se pripreme za obranu.
‘SloboÅ¡tina Sv. Vlaha’ je dan kada je svaki prekrÅ¡itelj, kažnjenik i prognanik mogao 2 dana prije i 2 dana poslije blagdana slobodno doći u Grad, a da ga nitko nije smio pozvati na odgovornost. Danas ogorÄeni DubrovÄani kažu da gradonaÄelniku VlahuÅ¡iću ne pomaže ni ta povlastica jer mora odgovarati za devastiranje grada, pogotovo njegovog kulturnog dobra.
Sveti Dujam (Duje), zaštitnik Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije
Biskup Salone i muÄenik iz 304. godine Äiji se blagdan slavi 7. svibnja. Prema splitskoj legendi kršćanstvu se obratio zahvaljujući propovijedima svetog Petra i potom bio krÅ¡ten u Antiohiji.
Njegov lik nalazi se na grbu grada. Još uvijek, makar mnogi Splićani misle da bi ga uskoro Kerum mogao zamijeniti svojom slikom.
Sveti Vid, zaštitnik grada Rijeke
Bio progonjen 304/305 godinu od strane cara Dioklecijana, umro muÄeniÄkom smrću baÄen u kotao vrelog ulja. Ikonografija ga prikazuje kao mladića s palmom, u kotlu, katkad s gavranom i lavom.
Srednjovjekovna Rijeka zvala se po njemu ‘Rika Svetog Vida’
Sveti Krševan, glavni zaštitnik grada Zadra
Njegov blagdan se slavi 24. studenoga kada je ujedno i Dan grada Zadra. Kao lik viteza u oklopu na konju nalazi se na grbu i zastavi grada te na više spomenika i građevina u gradu.
I on je umro muÄeniÄkom smrću, odrubljena mu je glava.
Legenda o Svetom KrÅ¡evanu kaže kako je bio akvilejski muÄenik iz IV. stoljeća, a istaknuo se u doba Dioklecijanova progonstva. Predaja ga povezuje sa svetom StoÅ¡ijom ili Anastazijom muÄenicom, po toj predaji on joj je bio vjerouÄitelj, a dok je StoÅ¡ija bila u tamnici, KrÅ¡evan ju je svojim pismima tjeÅ¡io i bodrio.
Sveti Nikola, zaštitnik Varaždina i njegovih stanovnika
Svetac katoliÄke i pravoslavne Crkve, blagdan se slavi 6. prosinca. Uz to je zaÅ¡titnik djece i pomoraca, djevojaka i siromaha. Prema legendi Nikola je potajno kroz prozor nekadaÅ¡njeg bogataÅ¡a ostavio vrećicu dukata kako bi mogao dati miraz svojoj kćeri i sretno ju udati. Njegov dan, osim Varaždinaca, slave i kršćani diljem Hrvatske, a obiÄaj je da se noć prije blagdana u prozor ostavljaju Äizmice u koje Sveti Nikola ostavlja darove. Stanovnici Varaždina ovih se dana pitaju kako je moguće da iz grada kojem je zaÅ¡titnik takav svetac izaÄ‘e politiÄar koji nema milosti prema sirotinji. RijeÄ je, naravno, o Radimiru ÄŒaÄiću.
Sveti Juraj, zaštitnik Paga
Jedan od najslavnijih kršćanskih muÄenika IstoÄne i Zapadne Crkve, njegovo Å¡tovanje rasprostranjeno je Äitavom Europom, neke zemlje ga Å¡tuju kao sveca zaÅ¡titnika.
Nakon oÄeve smrti odlazi u Palestinu, gdje stupa u vojsku i uskoro postaje kršćaninom, ubijen je za Dioklecijanovog progona kršćana 303. godine.
ÄŒeste su slike i kipovi gdje Sveti Juraj pobjeÄ‘uje zmaja, prikazuje se u odori rimskog vojnika ili srednjovjekovnog viteza na bijelom konju kako zamahuje maÄem. Danas bi graÄ‘anima Lijepe NaÅ¡e dobro doÅ¡le njegove vjeÅ¡tine da nas maÄem oslobodi zmajeva koji nas vode u propast.
Sveti Bono, muÄenik zaÅ¡titnik grada heroja Vukovara
Bio je rimski vojnik i progonitelj kršćana, no upoznavÅ¡i papu Stjepana I., pokrstio se i obukao misniÄko ruho. Na krÅ¡tenju papa Stjepan I. daje mu ime Bono Å¡to znaÄi dobro. Samog papu Stjepana I. hrabri rijeÄima: – Nemoj oÄajati sveti OÄe, ta pripravni smo za vjeru Kristovu sve ostaviti, dapaÄe i zadnju kapljicu krvi svoje proliti’.
Sveti Antun Padovanski, zaštitnik Knina
Svetac je, osim hrvatskog kraljevskog grada, zaštitnik i propovjednika, siromaha, budućih majki, putnika, ribara, mornara, starih ljudi, žetvi, konja, izgubljenih stvari,pošte i brodoloma.
Legenda kaže da je Antun ostavio svjetovni život te stupio u red Svetog Franje, a umro je u Padovi, gdje poÄivaju njegovi ostaci, a prema tome je dobio i naziv Padovanski. Umro je u Arcelli kod Padove u svojoj 36. godini. U svibnju 1232. god papa Grgur IX. ga je uvrstio u svece. U vrijeme najžešće agresije na Hrvatsku mnogi Kninjani su zazivali pomoć upravo tog sveca, a nakon Å¡to su se nakon rata vratili u svoje domove su Antunu Padovanskome zahvaljivali povratku na svoje ognjiÅ¡te.
Sveti Ivan Krstitelj, jedan od najpoznatijih kršćanskih svetaca te zaštitnik Delnica
Ivan je bio Isusov prethodnik te propovjednik, pustinjak i muÄenik, živio je u pustinji, nosio odjelo od devine dlake, jeo divlji med i skakavce. Propovijedao je blizinu kraljevstva Božjeg i pozivao na obraćenje te je snažno utjecao na Å¡irenje idejekršćanstva u tadaÅ¡njem svijetu.
Herod Antipa zatvorio ga je u tamnicu i dao mu odbrubiti glavu jer mu je prigovorio zbog preljuba.
U srednjem vijeku, njegov blagdan zvali su ‘ljetni Božić’, u Äast sv. Ivanu Krstitelju podignute su mnoge crkve poÄevÅ¡i od Lateranske bazilike u Rimu, papinske katedrale.
Njegovo se roÄ‘enje slavi kao svetkovina 24. lipnja, a muÄeniÅ¡tvo, nekad nazivano i Glavosjek Svetog Ivana Krstitelja, kao spomendan 29. kolovoza.
Ovi nabrojani sveci zaÅ¡titnici samo su jedni od mnogih, svaki hrvatski grad, mjesto i selo ima nekoga kome se obraća u najtežim trenucima te se dotiÄnom svecu u Äast organiziraju razne manifestacije uz obaveznu misu i molitvu. Taj obiÄaj, naravno, nije novovjekovna izmiÅ¡ljotina već postoji niz stoljeća. Dovoljno je samo se podsjetiti svetkovine Svetog Vlahe u Dubrovniku koja se obilježava viÅ¡e od tisućljeća. Da zakljuÄimo Hrvati su kao katoliÄki narod oduvijek imali svoje svece zaÅ¡titnike kojima su se obraćali za pomoć u teÅ¡kim vremenima, a kroz minula stoljeća za ovaj napaćeni narod bilo ih je i previÅ¡e. Danas je ponovo takva situacija te se narod totalno razoÄaran u vlast i sve oko nje ponovo mora obraćati svecima i Äekati pomoć s neba.
Autor: Dražen KrajcarSubota, 21. Srpanj 2012. u 17:59