Vladimir Putin odluÄio je u Å¡pici Å¡pice sezone, u subotu 30. srpnja, ispod slovenskih Karavanki zaustaviti njemaÄki redovni godiÅ¡nji Drang nach Osten. Službeno, dolazi odati poÄast ruskim ratnim zarobljenicima u Prvom svjetskom ratu, koje je prije 100 godina na planinskom prijevoju VrÅ¡iÄ zatrpala lavina dok su gradili cestu. Ali to je tek prozirni povod.
Putinov je posjet popraćen i ruskom kulturnom ofenzivom u Sloveniji: koncerti, izložbe… Vrhunac je otkrivanje velebnog spomenika sovjetskim vojnicima i Crvenoj armiji u Ljubljani. Naoko zaÄuÄ‘ujuće. Jer, do zavrÅ¡nih operacija u proljeće 1945. sovjetskih jedinica nije bilo na slovenskom tlu, a i tada su uÅ¡le tek u Prekmurje, i na tako malom prostoru ostavile klasiÄni oslobodilaÄki biljeg Crvene armije: oko 5000 ubijenih vojnika i civila, pretežito Slovenaca.
Dublji je biljeg na slovenskom tlu, dosljednom primjenom sovjetskog modela, ostavila bratska Jugoslavenska armija – u masovnim je likvidacijama ubijeno i u skrivene masovne grobnice diljem Slovenije baÄeno oko 150.000 ljudi. Najvećim su dijelom to bili ratni zarobljenici, meÄ‘u kojima je najviÅ¡e bilo zarobljenih pripadnika HOS-a NDH, ali i mnogo zarobljenih njemaÄkih vojnika, slovenskih belogardejaca, Kozaka, srpskih nedićevaca i ljotićevaca… MeÄ‘u njima je bilo i viÅ¡e desetaka tisuća civila: najviÅ¡e Slovenaca i Hrvata, vraćenih s Bleiburga.
Dvije bratske crvene armije – jugoslavenska i sovjetska – u samo nekoliko tjedana uÄinile su Sloveniju najvećom europskom grobnicom ranog poraća 1945. godine. Na takvom povijesnom naslijeÄ‘u danas ruski predsjednik Putin, u suradnji i po pozivu slovenskog predsjednika Boruta Pahora, otkriva velebni spomenik sovjetskim vojnicima. Prema navodima slovenskih medija, želio je da na njemu bude zvijezda petokraka i natpis “Pobjeda”.
Putin u Sloveniji promovira svoju novu bazu “bitke protiv faÅ¡izma”, koju vodi od Ukrajine do Poljske i Baltika. I u tome ima znaÄajnu potporu aktualnog slovenskog državnog vodstva, koje sustavno prkosi sankcijama EU-a i sve rezolutnijoj politici NATO-a prema Rusiji.
>>Putin u Sloveniji – u Bruxellesu i Washingtonu nezadovoljni postupcima “dežele”
U hrvatskom javnom prostoru, zaguÅ¡enom domaćim predizbornim spinovima te izostankom spoznaje i zanimanja za politiÄka kretanja koja nisu izravno proizvedena u vlastitom dvoriÅ¡tu, Putinov se posjet Sloveniji tretira kao – ljetna prometna tema. Njegov antifaÅ¡istiÄki marÅ¡ na Europu, osobito na one njezine dijelove koji su bili dio sovjetskog komunistiÄkog imperija ili zone utjecaja, u hrvatskom javnom prostoru prolazi neprimjetno.
Stalni uzlet PupovÄeve i Mesićeve antifaÅ¡istiÄke borbe promatra se iskljuÄivo kao hrvatska ili hrvatsko-srpska stvar, kao domaći sukob antikomunista i komunistiÄkih antifaÅ¡ista ili kao temeljni hrvatsko-srpski sukob, zamotan u stare ideoloÅ¡ke obrasce. Hrvatski antifaÅ¡isti u nas nisu prepoznati kao dio Putinova trenda i njegove mreže u Hrvatskoj (izravno ili preko Beograda).
>>DaÄić kao MiloÅ¡ević devedesetih: Hrvatsku vode “nasljednici nacista i ustaÅ¡a”
Provokativne i optužujuće reakcije koje ovih dana stižu od službenog Beograda na poniÅ¡tenje presude kardinalu Alojziju Stepincu, presude koju je donio komunistiÄki partijski sud po modelu po kojem su u poslijeratnom razdoblju suÄ‘eni svećenici i biskupi u svim dijelovima Europe koje je “oslobodila” Crvena armija, u Hrvatskoj se ne povezuje s danaÅ¡njim Putinovim antifaÅ¡istiÄkim pohodom na Europu. Već se tumaÄi iskljuÄivo kroz regionalnu prizmu hrvatsko-srpskih odnosa.
Niti sedamdesetak godina poslije, u hrvatskom javnom prostoru ne prepoznaje se da sluÄaj Stepinac nije samo pitanje Crkve ili hrvatsko-srpskih odnosa, nego je prije svega pitanje otpora komunistiÄkom totalitarnom sustavu.
KatoliÄka crkva, koju je zagrebaÄki nadbiskup odbijao odvojiti od Vatikana i podÄiniti Titovim komunistiÄkim vlastima, ostala je jedino organizirano mjesto otpora novom totalitarizmu, na istoÄnoj strani Jadrana. Zato je Stepinac postao neprijatelj broj jedan nekadaÅ¡njem Titovu antifaÅ¡izmu. Zato je i danas neprijatelj broj jedan i sadaÅ¡njem Putinovu antifaÅ¡izmu, koji je moćni oslonac beogradskoj velikosrpskoj politici, tradicionalno zaogrnutoj antifaÅ¡istiÄkim plaÅ¡tem.
Sa svim svojim lokalnim i regionalnim problematiÄnim naslijeÄ‘em, Hrvatska je danas i prostor u kojem su iznimno prisutni i Putinovo antifaÅ¡istiÄko i Erdoganovo demokratsko osvajanje Europe. Dok Putin slavi antifaÅ¡istiÄku pobjedu pod Karavankama, Erdogan Å¡iri tursku demokraciju u BiH, preciznije u Federaciji BiH. Sasvim otvoreno traži da vlasti Federacije BiH, u kojima joÅ¡ uvijek, barem na papiru, sudjeluju i predstavnici hrvatskog naroda, poduzmu identiÄan progon svih institucija (Å¡kola, džamija, kulturnih centara…) povezanih s islamskim klerikom s ameriÄkom adresom Fethulahom Gullenom, Erdoganovim trenutaÄnim neprijateljem br. 1.
Na listi neprijatelja, njemu uz bok su, dakako, kao i uvijek, istaknuti Älanovi kurdskog pokreta otpora. Erdoganu kod Gullena najviÅ¡e smeta Å¡to promovira modernizirane interpretacije islama, kompatibilne s naÄelima sekularnih demokratskih država. A osobito Å¡to u tome ima dosta uspjeha, kako u Turskoj, tako i u drugim državama bivÅ¡eg Osmanskog Carstva, ukljuÄujući i BiH, u kojima Erdogan nastoji vratiti nekadaÅ¡nji utjecaj.
A Å¡to Äini hrvatska policija udružena s jakim novinarskim snagama? UkljuÄuje se u lov na Erdoganove neprijatelje najjaÄim intenzitetom. Uz snažnu reportersku potporu, Å¡alju specijalce na nekadaÅ¡njeg kurdskog aktivista, a već dvadesetak godina njemaÄkog državljanina i politiÄkog azilanta u NjemaÄkoj, dr. Murata Catulaya, koji je doÅ¡ao s obitelji na odmor u zaleÄ‘e OmiÅ¡a. U medijima ga odmah proglaÅ¡avaju teroristom.
Ista politiÄka pamet iz hrvatskog MUP-a, koja je proÅ¡le jeseni tjednima bez nadzora i identifikacije puÅ¡tala po Hrvatskoj i slala dalje u NjemaÄku rijeke migranata, ne provjeravajući njihove sigurnosne rizike, bacila se najjaÄim snagama na njemaÄkog stomatologa na obiteljskom ljetovanju. Isti medijski mozak koji je proÅ¡le jeseni prizivao rijeke migranata, braneći njihovo pravo da idu gdje god žele, bez dokumenata i bez obzira na granice, prozvala je dr. Catulaya teroristom, bez provjere i bez odgode. Jer tako ga zove Erdogan.
>>Višnja Starešina: Erdoganove poruke Zapadu
U glavnim hrvatskim elektroniÄkim medijima, meÄ‘u kojima prednjaÄi HTV, Erdoganova represija prikazuje se uglavnom kao obrana demokracije. A nadobudna reporterka jednog pisanog medija ovih je dana i prije Erdoganove tjeralice krenula medijski uhititi, kao potencijalne teroriste, zaposlenike jedne Gullanove institucije u Zagrebu.
U novom geostrateÅ¡kom preslagivanju Hrvatska je stijeÅ¡njena izmeÄ‘u dvaju ekspazionistiÄkih projekata s jakom autoritarnom notom, na rubu totalitarizma. RijeÄ je o Putinovu velikoruskom projektu koji se proglasio antifaÅ¡izmom i o Erdoganovu neoosmanskom projektu koji se proglasio demokracijom.
Oba projekta imaju jake autoritarne, gotovo totalitarne note: prvi se oslanja na komunizam, drugi na islamizam. Oba projekta imaju jake politiÄke ekspoziture u susjedstvu: prvi u Beogradu, a sve viÅ¡e i Ljubljani, drugi u Sarajevu. No, osobito brine kada prepoznate male putine i male erdogane u hrvatskim institucijama, u hrvatskim medijima: kako pouÄavaju antifaÅ¡izmu i demokraciji.
Višnja Starešina / Slobodna Dalmacija tropolje.info
