Donosimo nekoliko savjeta Vicenta Dunatta francuskog struÄnjaka za razvoj proizvodnje i prerade smilja i konzultanta Äuvene kompanije ”Loccitane”, tijekom njegovog nedavnog posjeta Hercegovini. S njim je azgovarao je novinar VeÄernjeg lista. Iz njegovih razmiÅ¡ljanja i izjava da se naslutiti da naÅ¡i uzgajivaÄi moraju joÅ¡ puno toga nauÄiti kako uzgojiti vrhunsko smilje koje će dati vrhunsko eteriÄno ulje, piÅ¡e ABCportal.info
”U Hercegovini sam bio 2011. i 2012. upravo zbog ispitivanja mogućnosti plantažiranja smilja i drugih kultura. Tada nije bilo kultiviranih povrÅ¡ina, sada, Äetiri pet godina poslije, potpuno druga slika. TeÅ¡ko je sve sagledati. Mislim da bi trebalo viÅ¡e plana u pristupu, poÄevÅ¡i od naÄina obrade, kultiviranje ili ruÄno, procijeniti kapaciteta… Poželjno bi bilo proizvodnju unificirati…“, kazao je gospodin Dunatt, a zatim na opasku da se u Hercegovini krenulo stihijski i bez plana, primijetio da se s plantažiranjem smilja na Korzici krenulo 2005. godine.
”U poÄetku nije bilo podrÅ¡ke od regionalnih i viÅ¡ih razina vlasti, u suÅ¡tini sve je bilo inicirano od strane velikog kupca s kojim je uspostavljen partnerski odnos. Kasnije nakon tih inicijalnih poÄetaka, ukljuÄile su se lokalne, regionalne i viÅ¡e vlasti. MeÄ‘utim, nije to bila ovakva ekspanzija kao u Hercegovini“, rekao je gospodin Dunatt, pa na upit zaÅ¡to,dodao: ”Možda su na Korzici ljudi imali i druge naÄine kako doći do sredstava, poput proizvodnje grožđa i vina, odnosno imali su veće mogućnosti za zaradu.
Savjeti za male proizvoÄ‘aÄe
”Oni bi se trebali organizirati i umrežiti s kompanijama koje se bave destilacijom smilja. Tu suradnja mora postojati od poÄetka. Smilje se ne smije gnojiti, a ni zalijevati. Upravo zato se treba i saditi na tlima na kojima raste u prirodi. Ako se sadi na vrijeme u jesen ili rano proljeće, biljkama voda ne treba, imaju dovoljno vremena za aklimatizaciju. Biljka se mora malo ‘pomuÄiti’ da bi proizvela ulje, a kad se reže treba paziti da se niskim rezanjem zbog želje za većim prinosima, ne ugrozi regeneracija”, poruÄuje.
Dakle, miÅ¡ljenje francuskog struÄnjaka je da sustavi kap po kap i sliÄni naÄini navodnjavanja, kao i prehrana, smilju nisu potrebni, jer to neće utjecati na koliÄinu ulja, nego samo na rast zelene mase.
Kako se u Francuskoj već vrÅ¡i zamjena prvih plantaža smilja, gospodin Dunatt preporuÄa sukcesivan sustav, tablu po tablu kada je rijeÄ o većim plantažama, kako bi se postigla postupnost u proizvodnji, uz dvogodiÅ¡nji plodored, odnosno nasad nekih drugih kultura, pa onda opet smilje…
Kad se sabere sve Å¡to je kazao te potrebu za utvrÄ‘ivanjem jedinstvenog standarda kvalitete, moglo bi se reći da je Hercegovina u smiljarstvu, joÅ¡ uvijek na poÄetku. Posjet Vicenta Dunatta, francuskog struÄnjaka, realiziran je posredstvom ameriÄkog USAID-a i Å¡vedskog Farma 2 projekta.
