Više od 15.000 ljudi odaje počast žrtvama Križnog puta na Bleiburgu

Pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog sabora počela je na Bleiburškom polju komemoracija svim žrtvama Križnog puta. Euharistiju predvodit banjolučki biskup Franjo Komarica.

Prema procjeni glavnog tajnika Počasnog bleiburškog voda Bože Vukušića trenutno se na Bleiburškom polju okupilo oko 15 000 ljudi. S obzirom na to da je ove godine Hrvatski sabor ponovo pokrovitelj komemoracije vidljivo je veliko i profesionalno osuguranje. Na ulazu u prostor gdje se održava komemoracija mogu se vidjeti hrvatski redari koji po naputku austrijskih vlasti ne dopuštaju ulazak onima koji na sebi nose ustaška obilježja. Jedan od redara nam jer rekao da su do početka mise tek tri osobe pokušale ući sa neprimjerenim obilježjima, javlja Večernji list.

Na komemoraciju su stigla predsjednik Sabora Željko Reiner, potpredsjednik vlade Tomislav Karamarko, nekoliko ministara i saborskih zastupnika. Predsjedicu Kolinde Grabar Kitarović predstavlja Bruna Esih.

Ovo je prvo javno pojavljivanje potpredsjednika Vlade Tomislava karamarka od izbijanja afera ” Konzultantica” u koju je umijeÅ¡ana njegova supruga Ana. Karamarko je doÅ¡ao neposredno prije početka mise i za sada nije davao izjava za medije.

Bleiburg je postao simbol svih hrvatskih stradanja od komunističkih pobjednika 1945. iako je samo manji dio vojnika i civila ubijen na samoj Bleiburškoj poljani i u okolici. Većina zarobljenika ubijena je na marševima kroz Jugoslaviju i u zarobljeničkim logorima tijekom sljedećih mjeseci.

Delegacija Sabora i Vlade predvođena predsjednikom Sabora Željko Reinerom i prvim potpredsjednikom Vlade Tomislavom Karamarkom položila je jutros vijenac kod spomenika i grobnice žrtava poraća u Teznom, objavila je Vlada na svom Twitter profilu.

Potom su sudjelovali i u procesiji u kojoj su stigli na Bleiburško polje gdje je točno u podne počela komemoracija za žrtve.

“Sve žrtve zaslužuju isto poÅ¡tovanje i pijetet, a režimi koji su doveli do stradanja istu osudu. Prestanimo se dijeliti na mrtvima, a temelje moderne Hrvatske gradimo na Domovinskom ratu, osuÄ‘ujući uvijek zločine i sve totalitarne i autoritarne režime.

Okrenimo se izgradnji bolje i drugačije Hrvatske, prestanimo s podjelama, prestanimo sa “mi ili oni” i rjeÅ¡avajmo zajedno probleme naÅ¡ih graÄ‘ana”, napisao je Petrov. Smatra da Hrvatska mora prestati biti talac biti talac proÅ¡losti i podjela koje nameću neodgovorni političari i na tim podjelama “parazitiraju”.