oliko je tragikomiÄno upuÅ¡tanje politiÄara u ocjene povjesnih tema pokazao je i joÅ¡ svjež primjer novoizabranog predjednika HSS-a KreÅ¡e Beljaka.
PojaÅ¡njavajući Mesićevu suludu tezu prema kojoj bi “da nije bilo partizanskog pokreta, Hrvatska danas bila sastavnim djelom Velike Srbije”, Beljak je kao primjer antifaÅ¡izma naveo HSS i osobno Vlatka MaÄeka.
>>Beljak poput Mesića: Da nije bilo partizanskog pokreta, danas bi ovo bila Velika Srbija
Siroti Beljak je tako pokazao da zapravo ne zna da je Vlatko MaÄek, zajedno s DragiÅ¡om Cvetkovićem, potpisnik Trojnog pakta kojim je kraljevina Jugoslavija, 25. ožujka 1941., postala saveznica Hitlerove NjemaÄke.
Beljaku, koji 10. travnja smatra “jednim od najtužnijih i najsramotnijih dana u hrvatskoj povijesti”, oÄito nije poznat ni MaÄekov proglas od 10. travnja 1941. godine, stoga mu ga treba ponoviti.
-Hrvatski narode! Pukovnik g. Slavko Kvaternik, voÄ‘a nacionalista u zemlji, proglasio je danas slobodnu i samostalnu Nezavisnu Hrvatsku Državu na cijelom teritoriju hrvatskog naroda te je danaÅ¡njim danom preuzeo vlast u svoje ruke. Pozivam sve Hrvate da se novoj vlasti pokore. Sve Älanove HSS molim, a kotarske poglavare pozivam da ostanu na svojim mjestima i da suraÄ‘uju s novim vlastima – kazao je Vlatko MaÄek u proglasu od 10. travnja 1941.
Novoizabrani predsjednik HSS-a morao bi znati da su meÄ‘u izravnim ratnim suradnicima Ä‘enerala Draže Mihajlovića bili i pripadnici HSS-a. RijeÄ je o Ivanu Å ubaÅ¡iću i ostalim Älanovima tzv. jugoslavenske izbjegliÄke vlade Äiji je ministar rata bio osobno Ä‘eneral Draža Mihajlović.
Suma summarum – da nije tragiÄno bilo bi smjeÅ¡no!
Ubuduće bi politiÄari trebali prepustiti fiziku fiziÄarima, botaniku botaniÄarima, demografiju demografima a povijest povjesniÄarima. U protivnom, postupajući poput KreÅ¡e Beljaka i nekih sliÄnih primjera, izlažu se opasnosti da budu predmet sprdnje i ismijavanja.
Vladimir Sertić tropolje.info