Na posljednjoj sjednici Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Älanovi su razmatrali tijek priprema za osnivanje ureda za potporu braniteljima koji bi pomagao braniteljima, svjedocima i obiteljima osoba protiv kojih se vode pravosudni procesi za ratne zloÄine, piÅ¡e VeÄernji list BiH.
ZloÄinaÄki pothvat
Kako doznaje VeÄernji list, osnivanje ovoga ureda duže se vrijeme osmiÅ¡ljava jer se pokazala potreba za pomoći braniteljima koji su do sada bili prepuÅ¡teni sami sebi, bez mogućnosti dobivanja pravnog i drugih savjeta. Ideja se rodila s obzirom da se pokazalo kako znaÄajan broj hrvatskih branitelja nije u stanju angažirati vlastite odvjetnike, nego im se dodjeljuju odvjetnici po službenoj dužnosti. To je dovodilo do toga da su te obrane tek formalno bile pripremane, bez jasne strategije, bez obrazlaganja Å¡ireg konteksta ratnih zbivanja.
Na ovaj bi se naÄin najviÅ¡e pomoglo tim braniteljima, ali i utjecao na pokuÅ¡aje iskrivljavanja istine o Domovinskom ratu koji se nastoji krajnje obojeno prikazivati. Valja reći kako bi u ovome uredu dobivali savjete vezane uz obranu, pripremu procesa, ali bi se i savjetovali svjedoci vezani uz sudske procese. Posebno je to problematiÄno u sluÄajevima ratnih zloÄina koji se procesuiraju pred Sudom BiH gdje su dosadaÅ¡nje optužnice mahom stavljane u Å¡iri kontekst ratnih zbivanja i posve jednostrano tumaÄene kao zajedniÄki zloÄinaÄki pothvat Hrvatskoga vijeća obrane ili doslovno hrvatska agresija na Bosnu i Hercegovinu. Deseci su takvih primjera, a u odreÄ‘enom brojnu sluÄajeva optužnice su već podignute ili su Äak donesene presude.
S druge, pak, strane, nema ni jednoga primjera da je u Sudu BiH izreÄena pravomoćna presuda kojom su se masovni zloÄini nad Hrvatima tretirali kao zloÄinaÄki pothvat. Posebno ilustrativan je sluÄaj ratnog zloÄina u Bugojnu koje je zbog broja zloÄina doslovno bilo grad logor za Hrvate. Prvostupanjskom presudom ovaj je zloÄin okarakteriziran kao zajedniÄki zloÄinaÄki pothvat Armije BiH nad Hrvatima, no u pravomoćnoj presudi taj je dio izbrisan.
Odvjetnik iz ICTY-ja
Da bi se potpuno relativizirao sluÄaj pobrinuo se bivÅ¡i ministar branitelja Zukan Helez koji je jednim potezom pera bugojanske logore okarakterizirao kao zatoÄeniÄke centre. Istodobno, na podruÄju koje je nadzirao HVO svi su zatoÄeniÄki centri ostali zabilježeni kao logori. Prema VeÄernjakovim izvorima, u uredu za potporu braniteljima bi trebao biti angažiran odvjetnik s velikim iskustvom koji je sudjelovao i u sudskim procesima koji su se vodili pred MeÄ‘unarodnim kaznenim sudom za bivÅ¡u Jugoslaviju u Haagu. Izvori unutar HNS-a nisu otkrili njegov identitet.  tropolje.info
