GDJE PRIPADA HRVATSKA: Mi smo prosjeÄna država EU samo za zapadnjake koji tu dolaze ljetovati!
Hrvati s ulaskom u EU ne žive niÅ¡ta bolje, a onaj koji nas želi svrstati u europski prosjek može samo biti nestruÄan ili nemoralan. No, nije iznenaÄ‘enje da se naÅ¡i politiÄari savrÅ¡eno uklapaju u obje kategorije?
Države zapadne Europe vide Lijepu naÅ¡u kao mjesto gdje oni dolaze u kupovinu radne snage. “Stav ljudi o otvaranju granica u zemljama EU i odlasku radnika van me neugodno iznenadio. Zapravo je krajnje ponižavajuće. Ispada da je Hrvatska samo opskrbna zona za EU. Tako nas EU tretira i njihovi politiÄari javno izjavljuju da nas trebaju. TeÅ¡ko mi je pojmiti da se o odlasku 200 000 graÄ‘ana priÄa s takvom ravnoduÅ¡nošću. Njima je to mala brojka, ali za nas je to katastrofalnoâ€, smatra demografski struÄnjak AnÄ‘elko Akrap. Za zapad Hrvatska nije niÅ¡ta viÅ¡e od opskrbne zone. I zbilja, onaj koji sa zapada doÄ‘e ljetovati u Hrvatsku se ovdje osjeća “k’o doma’, ali za Hrvate, Hrvatska je sve samo ne prosjeÄna zemlja unije.
Cijene gotovo iste kao na zapadu!
Da to pojasnimo u najjednostavnijim brojkama. ProsjeÄna Hrvatska satnica je oko 9.40 eura, Å¡to je jedva viÅ¡e od 70 kuna. Tako bar kažu podatci Eurostata. Zato je u ostatku Europe prosjeÄna satnica neÅ¡to veća od 180 kuna. Kako smo već pisali, takvu satnicu u Hrvatskoj ima samo najbolje plaćeni direktor. Drugim rijeÄima, cijene hrane u Hrvatskoj su za desetinu manje u odnosu na prosjek EU, ali zato nam je plaća nekih dva i pol puta (oko 150 % veće satnice). Å to se tiÄe cijene komunalija, neke mudre glave u Europskom parlamentu su se prije koju godinu sjetile da bi mogli ujednaÄiti cijene plina, a kako je krenulo i cijene struje nisu daleko od toga. Za prosjeÄnog Hrvata to je znaÄilo dodatni mjeseÄni troÅ¡ak od 200 kuna. Hvala EU! Ipak, ono Å¡to bi nas trebalo najviÅ¡e smetati je da smo “punopravna†Älanica EU, ali se nas tretira kao drugorazrednu državu.
Kao primjer ćemo uzeti kupovinu preko interneta. Hrvati sve viÅ¡e imaju naviku kupovati online, ali se svega trećina i dalje boji da će im netko uzeti novac, a niÅ¡ta poslati zauzvrat. ZaÅ¡to bi vjerovali u poÅ¡tenje, kad i EU naÅ¡im graÄ‘anima uzima viÅ¡e nego Å¡to je potrebno? Primjerice, kad netko iz Hrvatske naruÄuje robu preko interneta iz Velike Britanije, on za dostavu plaća viÅ¡e nego Å¡to to plaća bilo koji drugi državljanin EU. ZaÅ¡to? Jer je iz Hrvatske. NaÅ¡a europska “braća†su nas forsirala da napravimo svakojake reforme da bi se bolje uklopili, ali kad su oni trebali napraviti isto, negdje je nastao problem. Licemjerstvo europskih Äelnika se jedino može zasjeniti s licemjerstvom naÅ¡ih domaćih politiÄara.
“Nismo zemlja kakva bismo mogli i željeli biti, ali napravili smo golem pomak i danas smo prosjeÄna Älanica Europske unijeâ€, izjavila je u lipnju 2013. naÅ¡a ministrica vanjskih poslova. Tako je Vesna Pusić prije manje od dvije godine ponosno izjavila kako smo se uklopili u veliku sretnu europsku obitelj, no podatci i tada i danas govore za sebe. OÄito da su za nju problemi obiÄnih graÄ‘ana zapravo vanjski jer na Hrvatsku gleda kao da ne živi tu. Dok se prosjeÄni prihodi Hrvata ne ujednaÄe s onima u EU, nitko ne može reći da smo mi prosjeÄna zemlja Unije. Ne samo to, već je i naÅ¡ minimalac daleko od europskog prosjeka.
Kad nas je Pusić poÄastila tom grotesknom izjavom, za miÅ¡ljenje smo pitali jednog od vodećih hrvatskih ekonomskih struÄnjaka Slavka Kulića da nam objasni kako je Pusić doÅ¡la do tog zakljuÄka. “Zadaća politike je da prosipa optimizam, bio on neopravdan ili poluopravdan. Hrvatsko stanovniÅ¡tvo živi na sve nižoj razini kvalitete. To ne vidjeti i govoriti da nam je bolje s Älanstvom upozorava da osoba nema nikakvog poimanja morala i etike spram stanovniÅ¡tvaâ€, smatra Kulić.
Podatci jednostavno ne lažu. Hrvati s ulaskom u EU ne žive niÅ¡ta bolje, a onaj koji nas želi svrstati u europski prosjek može samo biti nestruÄan ili nemoralan. No, nije iznenaÄ‘enje da se naÅ¡i politiÄari savrÅ¡eno uklapaju u obje kategorije?
