Najviše vremena u elaboriranju prijedloga i komentarima oko mogućih zamki potrošili su predstavnici stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora BiH na način izbora članova Predsjedništva BiH na nedavno održanoj sjednici, piše Večernji list BiH.
Pojavila su se tada neka stara, ali i modificirana rješenja izmjena koja se tiču osiguranja legitimnog političkog predstavljanja. Naime, sudionicima su predložena rješenja koja bi se trebala ponuditi partnerima s bošnjačke strane u pregovorima koji će prethoditi uspostavi izvršne vlasti u FBiH, izboru predsjednika, dvoje dopredsjednika te Vlade. Tri su modela predstavljena sudionicima o izmjenama načina izbora članova Predsjedništva BiH.
Izbjeći majorizaciju
Jedan od njih odnosi se na ranije predstavljeni model koji je izradio Institut za društveno-politička istraživanja s, uvjetno rečeno, trima izbornim područjima, A, B, C, kroz koje se bira dvojicu članova državnog vrha. Ovaj prijedlog, u biti, podrazumijeva da se dvojica članova Predsjedništva BiH biraju iz područja A, odnosno B, gdje su osvojila većinu glasova. Područja A i B su ona u kojima su Hrvati, odnosno Bošnjaci, većina, dok se područje C odnosi na mješovite sredine i također ima utjecaja na izbor dvaju kandidata.
Ovakav prijedlog, u biti, mogao bi dovesti do toga da se i ukine nacionalni prefiks iz Ustava pri izboru članova Predsjedništva, ali bi omogućio da Hrvati mogu izabrati svog člana državnog vrha, što im nije omogućeno u trima navratima nametanjem hrvatskog člana Predsjedništva. Željko Komšić je biran uz većinsku potporu bošnjačkih birača, što je izazvalo ozbiljnu krizu u BiH, budući da njegov izbor ne podržava ni jedna hrvatska politička stranka, ali ni znanstvene i kulturne ustanove. Katolička crkva također je upozorila na opasnost od preglasavanja Hrvata i nepravedan izbor.
Drugi model koji je predstavljen o izmjenama načina biranja članova Predsjedništva sličan je prvome s trima područjima, ali se temelji na županijskim granicama. Bit i ovoga prijedloga svodi se na to da se iz većinskih bošnjačkih županija bira jedan, a iz većinskih hrvatskih županija drugi član državnoga vrha.
O trećem modelu vodili su se razgovori pred dužnosnicima Europske komisije koja je pokušala posredovati pri pronalaženju rješenja za izmjene Izbornog zakona. U pitanju je tzv. elektorski model koji podrazumijeva da određena izborna područja nose određen broj bodova, na temelju čega se na kraju dobije pobjednik izborne utrke. Problem predloženog modela za vrijeme bruxelleskih pregovora bio je u tome što se zapravo ništa ne bi mijenjalo u odnosu na sadašnje stanje te bi Bošnjaci mogli ponovno birati dvojicu članova Predsjedništva.
HNS-ov model, međutim, modificiran je i rezultira mogućnošću legitimnog izbora kandidata. Za Dom naroda predstavljena su dva rješenja temeljena na presudi Ustavnog suda BiH u predmetu Bože Ljubića. Jedan od prijedloga je tzv. dioničarski model, dok se drugi svodi na to da se uvede prag po županijama za izbor izaslanika za Dom naroda.
Zakoniti prijedlozi
Naime, stranke okupljene oko HNS-a BiH tražile su da županije koje nemaju pet posto hrvatskog stanovništva u odnosu na ukupan broj ovoga naroda u FBiH ne mogu kandidirati izaslanike za Dom naroda.
Takav prijedlog, iako ga je Ustavni sud ocijenio ustavnim i zakonitim, izazvao je kritike dijela javnosti da bi pojedini Hrvati bili isključeni iz izbora za Dom naroda. Zbog toga je predložen model da se svi Hrvati koji budu izabrani u županijskim skupštinama nađu u izbornom kolegiju, ali da pri izboru za Dom naroda njihov glas vrijedi onoliko koliki je udjel te županije u ukupnom broju Hrvata u FBiH. Ovaj je model najpošteniji i ne isključuje nikoga, a osigurava legitiman izbor.
Za Mostar je predstavljeno načelno rješenje koje su postigle sve stranke u ovome gradu kako bi se konačno održali lokalni izbori na koje Grad Mostar čeka od 2012. godine.
