Govorim vam ovo kao najveći zagovornik Bosne i Hercegovine jer nitko od vas nije se više založio za napredak BiH prema EU i to ćemo i nastaviti. Samo, signaliziramo da imamo jedan problem – ponovio je premijer Hrvatske Andrej Plenković liderima ostalih 27 država članica kad je na radnoj večeri dvodnevnog sastanka Europskog vijeća u četvrtak navečer u Bruxellesu uzeo riječ i ponovo, već drugi summit EU uzastopce, upozorio na hrvatsko pitanje u BiH, javlja dopisnik Večernjeg lista iz Bruxellesa.

PLENKOVIĆ U BRUXEELESU: Kolege shvaćaju da postoji problem u BiH i da ga treba rješiti

I dalje, zbog izostanka izjava EU dužnosnika ili drugih premijera i predsjednika koje bi to potvrđivale, nije sasvim izgledno da je Plenković uspio uvjeriti ostatak EU u to što govori u svojoj diplomatskoj ofenzivi pokrenutoj nakon izbora Željka Komšića većinskim bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. No, Plenković pokazuje da nema namjeru odustati, navodi “Večernjak”.

Na novinarsko pitanje razumiju li ostali lideri EU to što im hrvatski premijer govori o BiH, Plenković je danas odgovorio: “pa, puno više nego prije”.

– Mogu reći da sada vlada veliko razumijevanje za tu temu među kolegama, mislim da smo je sada otvorili tako da ljudi shvaćaju da postoji problem i da ga se treba riješiti. S aspekta hrvatske politike, hrvatske diplomacije, to je tema na kojoj ćemo inzistirati i želimo da je se riješi i to želimo u najboljoj namjeri prema cijeloj BiH. Ovo što radimo, radimo principijelno, to nije ništa osobno niti prema bilo kojoj stranci, radimo jedan napor rasvjetljavanja jedne teme koja to zavređuje – rekao je premijer Plenković novinarima u Bruxellesu.

Na zatvorenom sastanku Europskog vijeća, za vrijeme radne večere, o BiH se nije govorilo puno, samo ju je spomenuo hrvatski premijer u sklopu rasprave o vanjskim odnosima, u kojoj je glavno pitanje bio nastavak agresivnog ruskog ponašanja prema Ukrajini i produljenje sankcija protiv Rusije, a od balkanskih pitanja važnija je bila kratka rasprava o tome kako oživiti prilično umrtvljeni dijalog o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije. No, Plenković je ponovio stav Hrvatske da “EU mora pomoći strankama i institucijama u BiH da se donese jedan pravičan i pravedan izborni zakon, koji će slijediti duh Daytonskog sporazuma, izbjeći njegovo izigravanje i osigurati legitimnu zastupljenost svih konstitutivnih naroda u predstavničkim tijelima u BiH”.

– Stvar je vrlo jednostavna. Ako je Daytonski sporazum kazao imate jednu državu, dva entiteta i tri konstitutivna naroda i ostale, i ako je kazao da se u Predsjedništvo BiH bira jedan predstavnik iz Republike Srpske koji je Srbin i iz Federacije jedan koji je Bošnjak i jedan koji je Hrvat, onda nikome tko je bio u Daytonu nije bilo na kraj pamet da bi se mogao dogoditi ovakav inženjering. Tada je postojala dobra volja da se uspostavi mir za suživot, kako bi se išlo naprijed, a ne da sada imamo situaciju da se jedan narod osjeća izigrano, a to su Hrvati – rekao je premijer Plenković novinarima.

– Praviti se kao da se ništa nije dogodilo, staviti pod tepih tu temu i misliti da će sve to voda odnijeti, to nije normalno. Nema šanse da se to dogodi. Moramo u jednom trenutku reći: ljudi, čekajte – dodao je.

To “ljudi, čekajte” hrvatski premijer govori, dakle, već dva summita lidera 28 država članica EU. Zasad neslužbeni izvori iz EU institucija govore da uzimaju hrvatski stav o BiH u obzir, ali da to ne znači da on u cijelosti postaje automatski i stav čitave EU prema BiH. Nikakvi pisani zaključci nakon preksinoćnje Plenkovićeve intervencije nisu ni bili predviđeni, niti su uobličeni.

Premijera Plenkovića dopisnik Večernjeg lista u Bruxellesu pitao je i o Deklaraciji o položaju Hrvata u BiH, koju danas usvaja Hrvatski sabor. Točnije, o komentaru na one saborske zastupnike, a među njima je bio i HDZ-ov Milijan Brkić, koji su zamjerali tekstu te deklaracije da je “bez strasti”, mlak i da je trebao biti oštriji. Kao i o komentaru na kontraargument koji se čuo u Saboru, a to je da Hrvatska ne bi trebala ići preoštro u tekstu te deklaracije o BiH jer mora paziti na svoj međunarodni ugled.

– Ajmo skinuti te nepotrebne okove i predrasude da jedna zemlja ne bi mogla raspravljati u svom predstavničkom tijelu o temi koja je najvažnija kad je riječ o vanjskim poslovima. Mi imamo pravo artikulirati politički stav. A to, što pojedini akteri misle, uključujući i ljude unutar HDZ-a, to je manje važno. Ono što je važno je da se pokuša dobiti što širi konsenzus za jednu jasnu političku poruku. Ta poruka treba biti izbalansirana i mislim da se tu postigao dobar stav. To što imate neke političke aktere, i tu ne mislim na ljude u HDZ-u nego izvan HDZ-a, koji bi tu htjeli ne znam što sve nakititi, to je element političke nezrelosti i neznanja o toj temi – zaključio je Plenković.