Sinovi povijesti
25 GODINA OD POGIBIJE NEMA DILEME OKO POGIBIJE MIRA BAREŠIĆA
Barešića je, po nalogu Udbe, ubio njegov suborac!
Autor: Darko PetriÄić bpz.ba
Akciju su organizirali i realizirali Josipu Perkoviću odani ljudi, koji su kasnije bili nagraÄ‘eni za taj gnusni Äin. Kako bi se sve rasvijetlilo nužno je obaviti ekshumaciju BareÅ¡ićevih posmrtnih ostataka i sasluÅ¡ati njegove suborce
U povodu 25. godiÅ¡njice pogibije najpoznatijeg hrvatskog emigranta i disidenta Mira BareÅ¡ića podignut mu je spomenik koji je sveÄano otkriven 31. srpnja ove godine, na dan njegove smrti. U medijima se navodi kako je njegova pogibija do danas ostala misterij, ali to nije toÄno. Postoji dovoljno dokaza koji upućuju na to da su Mira s leÄ‘a ubili oni koji su odabrani da s njime krenu u akciju…
Nerazjašnjena ubojstva iz Domovinskog rata
Sva ubojstava za vrijeme Domovinskog rata, koja su odraÄ‘ena u organizaciji Udbinih konvertita i hrvatskih tajnih službi, kojima je zapovijedao politiÄki vrh, ostala su nerazrijeÅ¡ena, Äime su poÅ¡teÄ‘eni izvrÅ¡ioci i njihovi nalogodavci. NaÄini likvidacija bili su razliÄiti, a najefikasnijima su se pokazala ona koja su se dogodila na bojiÅ¡tima, kada bi doÅ¡lo do pucnjave. Odmah nakon njih slijede „prometne nesreće“, sumnjiva samoubojstva, ubojstva od prijateljske vatre uslijed nesporazuma ili pogreÅ¡nih obavjeÅ¡tajnih podataka, smrti na kontrolnim punktovima (Ante Paradžik)… Detaljnija analiza ove sramote iz Domovinskog rata zahtijevala bi poseban prostor i temu koja će se, prije ili kasnije, morati otvoriti, ali u ovom sluÄaju posvetit ćemo se likvidaciji Mira BareÅ¡ića, zagonetki koja bi, da je bilo politiÄke volje i kvalitetnog rada hrvatskih pravosudnih institucija, već davno bila rijeÅ¡ena. U opstrukciji razotkrivanja poÄinitelja, nalogodavca i organizatora ubojstva Mira BareÅ¡ića posebno se istaknuo bivÅ¡i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, i sam pripadnik sigurnosno-obavjeÅ¡tajnih službi naslijeÄ‘enih iz bivÅ¡e države, Å¡to je poznata Äinjenica onima koji prouÄavaju paradržavne fenomene sadaÅ¡nje i bivÅ¡e države.
Otkrivanjem spomenika Miru BareÅ¡iću Srbi su iskoristili priliku kako bi ponovno napali Hrvatsku zbog hrvatskog nacionalizma, jer se veliÄa bivÅ¡i emigrant – disident. Na srpsku žalost, Miro je možda bio nacionalist jer je volio Hrvatsku, ali nije bio nacionalist zbog toga jer je mrzio Srbe. Naime, njegov otac potjecao je iz partizanske obitelji, a i sam Miro u obitelji je imao srpskog zeta. Njegova sestra, naime, udala se za Srbina, vodnika JNA, kojeg je i sam Miro fiziÄki branio kada bi ga verbalno napadali njegovi sugraÄ‘ani. Mirov „nacionalizam“ probudio se tek nakon njegovog odlaska na Goli otok i bijega u emigraciju.
Dokazi i Äinjenice o Mirovom ubojstvu
Da Mira BareÅ¡ića nisu ubili Srbi i da nije toÄna informacija da je akcija u Miranjima Donjim dojavljena suprotnoj strani, dokazuju tri nepobitne Äinjenice. Prva je dokumentacija koja je nakon Oluje doÅ¡la u ruke Marija BariÅ¡ića, sudionika Domovinskog rata, a dao mu je Miro Petković, tadaÅ¡nji vojni policajac iz Å ibenika. U toj dokumentaciji iz Benkovca mogla su se naći izvješća koja iz dana u dan opisuju vojne aktivnosti na podruÄju Miranja Donjih, kao i na cijelom benkovaÄkom podruÄju koje je bilo pod kontrolom Srba iz tzv. SAO Krajine.
U toj dokumentaciji, gdje Å¡tab TO općine Benkovac Å¡alje izvješća Å¡tabu TO SAO Krajine u Knin, opisuju se aktivnosti prije, za vrijeme, kao i poslije akcije u kojoj je poginuo BareÅ¡ić. Iz dokumentacije je evidentno da suprotna, srpska strana nije znala za akciju, već je do sukoba doÅ¡lo kada su srpski izviÄ‘aÄi primijetili aktivnosti s hrvatske strane. Drugo, u izvješćima spominju samo jednog svojeg ranjenika, a uopće ne znaju da je netko poginuo s hrvatske strane, i na kraju, nakon Å¡to je srpska pastirica pronaÅ¡la tijelo Mira BareÅ¡ića, ne znaju da je to BareÅ¡ić, već ga isporuÄuju hrvatskoj strani. Da su znali da je to bio BareÅ¡ić, oni bi svakako taj dogaÄ‘aj medijski-propagandno iskoristili, Å¡to bi im dobro doÅ¡lo za podizanje morala svoje vojske. Tek Äetiri mjeseca nakon Mirove smrti srpske VeÄernje novosti objavljuju jednu vijest, bez službenih potvrda, da je BareÅ¡ić „ubijen ili skriven“, a u Hrvatskoj, na zagrebaÄkom groblju MiroÅ¡evac, Mira sahranjuju 12. kolovoza 1991. godine pod lažnim imenom Ante Katić. U povodom sahrane Mira BareÅ¡ića, tadaÅ¡nji ministar obrane Gojko Å uÅ¡ak izjavljuje:
Dugo smo razmiÅ¡ljali gdje da ga pokopamo, i uz pristanak obitelji odluÄeno je da to bude u Zagrebu na groblju MiroÅ¡evac, pod tuÄ‘im imenom i prezimenom. Pokopan je kao Ante Katić. To smo napravili kako se ne bi podigao moral neprijatelju, a s druge strane Miro je bio pojam meÄ‘u naÅ¡im borcima, pa bi na vijest da je ubijen pao njihov borbeni moral.
I Srbi pomažu rasvijetliti ubojstvo
Drugi dokaz koji objaÅ¡njava okolnosti u kojima je ubijen Miro BareÅ¡ić odnosi se na pisani iskaz krunskog svjedoka koji je sudjelovao u sukobu u Miranjima Donjim, gdje je Miro izgubio život. RijeÄ je Željku Alavanji – tadaÅ¡njem vojniku SAO Krajine koji je u australskom Perthu dao pisanu izjavu suautoru knjige Metak u leÄ‘a za Mira BareÅ¡ića – Ivici BaÄiću. Željko Alavanja, koji je tom prilikom bio ranjen, opisuje vrlo detaljno kako je tekao sukob i koliko je ljudi bilo na Äijim stranama. Taj dokument je iznimno važan jer će pomoći preciznoj rekonstrukciji cijele akcije i ovog dogaÄ‘aja s obzirom da se sudionici oružanog sukoba, s hrvatske strane, ne mogu složiti niti uskladiti priÄu kako je akcija organizirana, kako je protekla i koliko je bilo neprijatelja sa suprotne strane. ÄŒak se spominju brojke od 10-ak pa Äak 500 do zuba naoružanih Srba.
Treća Äinjenica koja rasvjetljava likvidaciju Mira BareÅ¡ića odnosi se na jednu njegovu veÄeru s glavnim hrvatskim obavjeÅ¡tajcem, Josipom Perkovićem. Prema izjavi JoÅ¡ka BareÅ¡ića, brata Mira BareÅ¡ića, Perkoviću je BareÅ¡ić sasvim otvoreno rekao da zna tko je on i Å¡to je radio u Hrvatskoj prije Domovinskog rata. Ali sada neće raditi niÅ¡ta po tom pitanju već će se s njim obraÄunati nakon rata. JoÅ¡ mu je rekao da će se, ako pokuÅ¡a neÅ¡to napraviti protiv njega, on osobno s njime obraÄunati. JoÅ¡ku je detalje ovog razgovora rekao tjelohranitelj Mira BareÅ¡ića koji ga je pratio nakon njegovog povratka u Hrvatsku.
Mnogi koji poznaju Josipa Perkovića i njegove metode rada, slažu se da si je ovom izjavom Miro BareÅ¡ić potpisao smrtnu presudu i da je, zapravo, nakon tog sastanka pokrenuta akcija za Mirovo uklanjanje. Akciju su realizirali Josipu Perkoviću odani ljudi, koji su kasnije bili nagraÄ‘eni za taj gnusni Äin. O tome je sve detaljnije napisano u spomenutoj knjizi – Metak u leÄ‘a za Mira BareÅ¡ića autora D. PetriÄića, I. BaÄića i A. Belaka.
Nužnost obnove istrage o smrti Mira Barešića
U povodu otkrivanja spomenika M. BareÅ¡iću u Slobodnoj Dalmaciji je prethodno objavljen Älanak u kojem se ukratko opisuju život i kontroverze oko BariÅ¡ićeve pogibije. U tekstu je objavljena i izjava BareÅ¡ićeva suborca koji je bio zajedno s njim u kobnoj akciji – Tvrtka PaÅ¡alića. PaÅ¡alić izjavljuje kako on i njegovi suborci znaju istinu, ali ne žele s njom izlaziti u javnost bez službene potvrde. Isto tako T. PaÅ¡alić izjavljuje da njihova kaznena prijava protiv nepoznatog poÄinitelja joÅ¡ uvijek stoji na Državnom odvjetniÅ¡tvu, iako su je joÅ¡ 1996. godine podnijeli Krunislavu Olujiću.
U ovih nekoliko reÄenica T. PaÅ¡alić je pokazao da je kljuÄna osoba koja ima vrlo neposredna spoznaje o Mirovoj smrti, ali je enigma zaÅ¡to do danas joÅ¡ nije ispitan. Prije svega, T. PaÅ¡alić izjavljuje da „on i njegovi suborci znaju istinu, ali ne žele s njome izlaziti u javnost bez službene potvrde“. Dakle, ako PaÅ¡alić i suborci znaju istinu o smrti BareÅ¡ića, a ne žele o tome govoriti, onda prikrivanjem kaznenog djela – Äine drugo kazneno djelo. Nejasno je kakvu potvrdu povodom otkrivanja detalja o ubojstvu traže te od koga tu „potvrdu“ oÄekuju.
Nadalje, oni su 1996. godine podnijeli kazneno prijavu Državnom odvjetniÅ¡tvu protiv nepoznatog poÄinitelja i Äekaju ishod, a u prethodnoj reÄenici izjavljuje da on i njegovi prijatelji znaju istinu. LogiÄno je pitanje, ako on i prijatelji znaju istinu, zaÅ¡to prijavu nisu podnijeli protiv poznatog poÄinitelja, a ne protiv nepoznatog. Moglo bi se zakljuÄiti kako T. PaÅ¡alić zasigurno zna istinu oko Mirove smrti, ali pokuÅ¡ava sebe i nekoliko svojih suboraca zaÅ¡tititi od, najblaže reÄeno, neugodnosti.
Isto tako, T. PaÅ¡alić izjavljuje neistinu kada kaže da se po pitanju njegove prijave niÅ¡ta nije poduzelo. Naime, u dopisu Županijskog državnog odvjetniÅ¡tva iz Zadra od 12. rujna 2013., kojeg potpisuje državni odvjetnik Ivan Galović, nedvojbeno piÅ¡e kako je sluÄaj o likvidaciji Mira BareÅ¡ića stavljen ad acta. U prvoj reÄenici piÅ¡e: Temeljem brojnih i vrlo temeljito provedenih izvida nedvojbeno je utvrÄ‘eno da je Miro BareÅ¡ić poginuo u diverzantskoj akciji na tad okupiranom podruÄju, u sukobu s neprijateljskim oružanim formacijama.
U nastavku dopisa slijede „brojne izjave brojnih svjedoka“ koje je ŽDO ispitao, a koje potvrÄ‘uju prethodnu tezu, ali istina je drukÄija. U Galovićevom dopisu spominju se inicijali desetak osoba koje su navodno ispitane, ali to nije toÄno. Detaljnom provjerom osoba, Äiji se inicijali spominju u dopisu, Ivica BaÄić je saznao da nitko iz ŽDO-a Zadar nije ni na koji naÄin stupio u kontakt s njima niti su dale bilo kakvu izjavu. Prema tome, može se zakljuÄiti da županijski državni odvjetnik Ivan Galović laže!
Ovakvim odgovorom i stavom Galović je pokazao da se stavio na stranu onih koji žele zataškati nejasne okolnosti pod kojima je izgubio život Miro Barešić i neposredno štiti Barešićevog likvidatora.
Istina će izaći na vidjelo
Ovdje treba spomenuti joÅ¡ trojicu hrvatskih vojnika koji su poginuli kao kolateralne žrtve BariÅ¡ićeve likvidacije: Zdeslava Turića, Franu Bokanovića i Milana Pandžića. Njihova smrt bila je potrebna kako bi se javnosti prezentiralo da Miro BareÅ¡ić nije poginuo sam te da su ostale žrtve pokazatelj koliko je to bio snažan oružani sukob. Prava istina je ta da su ova trojica poginula u mjestu Pristeg, desetak kilometara od mjesta gdje je poginuo Miro. Isto tako, zbog Mira BareÅ¡ića život je izgubio i Mladen MustaÄ, koji se najvjerojatnije, nalazio preblizu Mira BareÅ¡ića u trenutno njegove likvidacije te je previÅ¡e vidio. Mladen je poginuo mjesec dana nakon akcije u Miranjima, a život je izgubio u prometnoj nesreći onakvog tipa kakve su spomenute na poÄetku teksta.
Enigmu BareÅ¡ićeve smrti rjeÅ¡ava i odgovor Franje TuÄ‘mana bivÅ¡em politiÄkom emigrantu Tomislavu Kroli. Krolo je tražio TuÄ‘mana za pomoć politiÄkom emigrantu Stipi Bilandžiću. TuÄ‘man mu je tom prilikom rekao:
Gospodine Krolo, a dovedite ga pa ćemo ga dati Perkoviću i MustaÄu. Pa će zavrÅ¡iti kao i njegov prethodnik Miro BareÅ¡ić.
Kako bi se rasvijetlila smrt Mira Barešića nužno je obaviti ekshumaciju njegovih posmrtnih ostataka da bi se utvrdio uzrok smrti, što nije napravljeno u Zadru nakon što su Srbi vratili njegovo tijelo. Isto tako ekshumacija bi pokazala jesu li se u Barešićevom tijelu nalazile neke supstance koje su mu umrtvile reflekse i koncentraciju što mu je u akciji bilo nužno potrebno.
Ekshumacija i sasluÅ¡anje njegovih suboraca zauvijek će eliminirati sve nepoznanice vezane uz njegovu smrt i, nažalost, potvrdit će ono Å¡to piÅ¡e u naslovu ovog Älanka.