Došavši na pusto ozemlje Širokog Brijega, franjevci su tu najprije 1846. stali podizati crkvu i samostan. Usporedo s tim razvijali su i školstvo, najprije za svoj podmladak, a onda i za nepismeni puk toga kraja. Sve je kulminiralo podizanjem glasovite Franjevačke klasične gimnazije. Naredbom zemaljske vlade od 19. srpnja 1918. za svršene osmoškolce dopuštena je prva matura na njoj u rujnu te godine i ona je dobila pravo javnosti.

100. obljetnica Franjevačke klasične gimnazije na Širokom Brijegu

Imajući na umu važnost ove gimnazije, Hercegovačka franjevačka provincija iz Mostara, Franjevački samostan na Širokom Brijegu, Županija Zapadnohercegovačka, Grad Široki Brijeg i Gimnazija »Fra Dominika Mandića na Širokom Brijegu« za 2. i 3. listopada, utorak i srijedu, priređuju proslavu 100. obljetnice prve mature na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti. Prvoga dana u samostanskoj dvorani na Širokom Brijegu u 9.30 započinje Međunarodni znanstveno-stručni skup. Drugoga dana u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu u 10.00 je sv. misa zahvalnica, a nakon nje prigodna priredba u samostanskoj dvorani koju pripremaju profesori gimnazije na Širokom Brijegu s đacima.

Do 7. veljače 1945. gimnazija je pripadala Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji i ona ju je izuzetno uspješno vodila. Tada su je jugokomunisti zapalili, a preostale knjige, zajedno sa župnim maticama, uništili su 1947. Na taj su način nestali svi gimnazijski kabineti i zbirke te knjižnica s oko 70.000 svezaka. Nakon Drugog svjetskog rata jugokomunisti su obnovili zgradu gimnazije tako da su se u njoj redali razni tipovi škola do Domovinskog rata. Danas je u gimnazijskoj zgradi smještena Gimnazija »Fra Dominik Mandić« i Srednja strukovna škola.

Osim u tvarnom pogledu, gimnazija je bila ubijena i u svom osoblju. Jugokomunističku najezdu preživjelo je samo 7 profesora, iako su i oni kasnije prošli svoju kalvariju. Kakav je to bio kadar govori nam podatak da je šk. god. 1935./36. od 20 profesora na gimnaziji njih 15 bilo s doktoratima u svojoj struci. Danas vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, na čelu s fra Miljenkom Stojićem, nastoji da pobijeni profesori i drugi pobijeni hercegovački franjevci budu proglašeni jednoga dana mučenicima, odnosno blaženima i svetima.

Lucijana Kožul